Krastavost ili fuzikladij jabuke (Venturia inaequalis) je kod nas i u svijetu najvažnija i najštetnija bolest jabuke. Gljiva, uzročnik bolesti krastavosti lista i ploda jabuke, prezimljuje na dva načina: Prvo, na jako zaraženim stablima kao micelij ili konidija na kori, između ljuski pupa, u udubljenjima na kori grančica... Nakon blagih zima kao što je ova iz micelija se već u veljači mogu razviti konidije i uzrokovati zarazu mladih listića već u fazi "mišjih ušiju". Optimalna je temperatura za klijanje konidija oko 16 °C uz relativnu vlažnost zraka od 90 %.

        Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha) je nakon krastavosti (fuzikladija) najčešća bolest u nasadima jabuka. Pojavu bolesti pospješuju blage zime, suho i toplo vrijeme u proljeće, jača gnojidba, osjetljive sorte, moderan način uzgoja. Pepelnicu je teže suzbijati od fuzikladija. Osim toga bitno se od fuzikladija razlikuje što se više javlja za toplijih, manje kišnih godina, te na više sunčanim, manje vlažnim i toplijim položajima. To je uvjetovano drugačijim zahtjevima te gljive u pogledu vlage zraka i padavina.

        Pepelnica breskve je kod nas česta bolest bresaka, kako u primorskim krajevima, tako i u kontinentalnom području. Za nju je karakteristično da se naglo razvije i pojavi. Među vrstama i sortama bresaka postoje dosta velike razlike u osjetljivosti. Naročito su osjetljive nektarine, na kojima štete mogu biti ogromne, i to na plodovima radi glatke pokožice.

        Kovrčavost lišća breskve (Taphrina deformans) je najčešća bolest breskve. Jako je štetna, pojedinih godina posebno. Simptomi se lako prepoznaju i vrlo su tipični. Problem je samo kada se simptomi vide pomoći više nema. Zaštitu je moguće obaviti jedino preventivno, dakle prije pojave simptoma.

        Uzorčnik kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) je najčešća i najopasnija bolest koja se razvija na mladom lišću, mladici, cvijetu i plodu breskve i većine koštićavih vrsta. Stručan pristup suzbijanju ovog uzročnika bolesti zahtijeva  tretiranja zaštitnim sredstvima kasno u jesen i rano u proljeće.

Praktička iskustava iz voćnjaka

        Rezidba voćaka i formiranje krošnje je jedna od najznačajnijih agrotehničkih radnji, a cilj toga je pravilno obrazovanje krune voćaka, brži urod i zadovoljavajuća rodnost i visok kvaliteta plodova. Pravilno formu krošnje postignemo sa savijanjem grana i postupkom ljetne zelene rezidbe, koja se provodi u tijeku vegetacije.

Piše: Anton Baznik  

• Specijalni savijači grana
• Feijoa - zanimljiva voćna vrsta
• Nove rane sorte kruški
• Benita - križanac europske i azijske kruške
• Dud - bogatstvo plodova i sjene u vrućim danima
• Ribizl visokog rasta
• Planika maginja
• Krupnoplodni kesten - maron
• Aronija  ljekovita svojstva plodova
• Aronija malo poznato jagodasto voće 
• Žižula – Kineska datulja
• Oskoruša - staro skoro zaboravljeno eko voće
• Kaki jabuka 
• Azijska kruška ili nashi
• Američka borovica
• Brusnica - ljekovita biljka
• Orah kasne vegetacije
• Nove sorte trešanja niskog rasta
• "Vigred" - nova sorta trešanja
• Stare sorte jabuka

Piše: Vjeko Hudolin  

11. travnja 2008.

• Spora privatizacija državnog poljoprivrednog zemljišta koči poduzetništvo u voćarstvu
• Slavko Kos iz Vrbove posadio prvu veću plantažu trešanja u Brodsko-posavskoj županiji
• Zašto je trešnja zapostavljeno voće u Brodsko-posavskoj županiji
• Posjetili smo najveći nasad jagoda u Brodsko-posavskoj županiji
• Slab urod na plantažama kruške viljamovke
• Uzorno gospodarstvo Zvonka Šporčića iz Starog Petrovog Sela uspješno se bavi rasadničarstvom
• Posjetili smo Klokovčevik nedaleko Slavonskog Broda - poznat šljivarski kraj
• Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Hrnčijar iz Dragalića priprema se za proizvodnju čajeva 

      Zanimljivosti

• Viljemovka s riđovkom, Namrštena breskva

 Praktični savjeti o zaštiti

        Svako proljeće kada počinju cvjetni pupovi bujati (napinju), vrapci navale na pupove te ih kljucaju, tako da na sadnici ponekad ne ostane niti jedan pup, koji bi cvao, posljedica toga je  da nema plodova. Mnogi  tu pojavu u voćnjaku niti ne spaze, posebno onaj koji  ne opaža prelet vrabaca sa stabla na stablo voćke i njihovo veselo glasanje.U takvim slučajevima treba ići pod sadnice te se u takvoj prilici odmah na tlu spazi mnogo ostataka od pupova-ovojnice i sitni komadići.

        Plamenjača šljive (Polystigma rubrum), jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu. Bolest posebno pridonosi periodičkoj, tj. alternativnoj rodnosti šljive. Šta točno znači alternativna rodnost šljive?