Menu Content/Inhalt
Naslovnica arrow Koštićavo voće
Koštićavo voće
Lisne uši na koštičavim voćkama Ispis
     Lisne uši se ubrajaju u najvažnije štetnike poljoprivrednih kultura. Poznato je više od 3000 vrsta ušiju i gotovo da ne postoji biljna vrsta koju ne naseljuju. Mali je broj kulturnih vrsta koje napada jedna ili dvije vrsti ušiju, u najboljem slučaju napada ih 5-6 vrsta, a u najgorem više desetaka vrsta. 
     Lisne uši su kukci veliki nekoliko milimetara. Imaju 2  para opnenastih krila, kod letećih formi. Usni ustroj je prilagođen za bodenje i sisanje. Imaju nepostojane kutikularne boje, te boja nije identifikacijski faktor prilikom determinacije određene vrste. Neke vrste mogu imati 3-4 forme različitih boja. Morfološke karakteristike mogu se mijenjati prema dobu godine ili klimi. Odlikuju se velikom varijabilnošću oblika. Klasični primjer za to su beskrilne i krilne forme. Neke imaju potpuni razvojni ciklus (holocikličke vrste), dok druge imaju nepotpuni razvojni ciklus (anholocikličke vrste).
 
Opširnije...
 
Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae) Ispis

         Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva.

Opširnije...
 
Kozičavost trešanja i višanja (Blumeriella jaapii) Ispis

        Kozičavost je najštetnija bolest višanja, osobito na nekim sortama, a isto tako napada i trešnju. Na trešnji su štete malene, ali se često uopće ne zaštićuju pa isto tako poprilično nastradaju. Iznimno je nađena i na šljivi. Česta je nažalost slika krajem 7. mjeseca  da jedna trešnja ili višnja na okućnici ostane potpuno bez lišća kao da je došla jesen. Bolest karakterizira totalno opadanje lišća (defolijacija). Bolest se latinski zove Blumeriella jaapii, konidijski stadij Cylindrosporium padi.

Opširnije...
 
Sušenje cvjetova i grančica višnje i ostalih koštićavih vrsta Ispis

        Vlasnike voćnjaka koštićavih voćki (breskve, marelice, nektarine, šljive, trešnje i višnje) podsjećam na prošlogodišnje loše iskustvo, a u svezi pojave opasne bolesti koštičavih voćaka Monilia laxa (Ehrerb.), koja u našem uzgojnom području češće napada cvijet i grančice, a rjeđe plod. Monilia laxa napada breskvu, marelicu, nektarinu, šljivu, trešnju i višnju.

Opširnije...
 
Bakterijska palež koštičavih voćaka (Pseudomonas mors – prunorum) Ispis

        Uzročnik bolesti je bakterija Pseudomonas mors – prunorum određene forme speciale za svaku vrstu koštićavih voćaka. Bolest nije posvuda raširena, ali se mjestimično javlja kao jaka zaraza uzrokujući epidemije, posebno na višnjama i trešnjama. Bolest se javlja i na breskvama, marelicama i šljivama.
Bolest postepeno uzrokuje propadanje i sušenje pojedinih grana, a kasnije i cijelog stabla.

Opširnije...
 
Monilija na koštićavim voćkama Ispis

       Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika:

  • kao sušenje mladice sa cvjetovima - Monilia (Monilinia) laxa
  • kao trulež plodova - Monilia (Monilinia) fructigena

        U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka, kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda, a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. To su nazivi konidijskih formi. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena. 

Opširnije...
 
Rogač šljive (Taphrina pruni) Ispis

        Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive, ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama, kulturnim kao i divljim. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač.

Opširnije...
 
Plemenjača šljive (Polystigma rubrum) Ispis

        Plamenjača šljive (Polystigma rubrum), jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu. Bolest posebno pridonosi periodičkoj, tj. alternativnoj rodnosti šljive. Šta točno znači alternativna rodnost šljive?

Opširnije...
 
Pepelnica breskve (Sphaerotheca pannosa var. persicae) Ispis

        Pepelnica breskve je kod nas česta bolest bresaka, kako u primorskim krajevima, tako i u kontinentalnom području. Za nju je karakteristično da se naglo razvije i pojavi. Među vrstama i sortama bresaka postoje dosta velike razlike u osjetljivosti. Naročito su osjetljive nektarine, na kojima štete mogu biti ogromne, i to na plodovima radi glatke pokožice.

Opširnije...
 
Kovrčavost lišća breskve (Taphrina deformans) Ispis

        Kovrčavost lišća breskve (Taphrina deformans) je najčešća bolest breskve. Jako je štetna, pojedinih godina posebno. Simptomi se lako prepoznaju i vrlo su tipični. Problem je samo kada se simptomi vide pomoći više nema. Zaštitu je moguće obaviti jedino preventivno, dakle prije pojave simptoma.

Opširnije...