Siva pjegavost lista kruške (Mycosphaerella sentina, Septoria pyricola) je bolest koja se najčešće javlja na samoniklim ili zapuštenim kruškama po okućnicama i vikendicama, te starim i zapuštenim voćnjacima. Bolest se također javlja tamo gdje se na kruškama ne provodi zaštita od krastavosti, posebno u uvjetima kišnih proljeća.

       Zaraze su jake i listovi mogu biti tako oštećeni da otpadaju već u ljeto. Posljedica je defolijacija voćke, odnosno potpuno gubljenje listova. Takve voćke ulaze oslabljene u zimu, nedozrelih mladica i pupova te slabog ili nikakvog roda iduće godine. Moguće je da takva voćka kasnije opet potjera krajem ljeta ili početkom jeseni i takva nepripremljena dočeka zimu šta rezultira dodatnim iscrpljivanjem i neotpornošću na mraz i zimske uvjete. Osim na kruški, bolest se može pojaviti na dunji, pa čak i na jabuci u iznimnim slučajevima. Neke sorte krušaka napada manje, neke više. Posebno su osjetljive Boskova bočica, Viljamovka i Anjou. Kiefferova (Citronka) je relativno otporna na ovu bolest.

       Simptomi: Bolest napada jedino lišće. Vrlo rijetko na nekim sortama može doći do zaraze i na plodovima u vidu sivkastih pjega unutar kojih se razabiru crne sjajne kuglice – piknidi. Na zaraženim listovima pojavljuju se sivkaste pjege promjera 2-3 mm. Pjege mogu biti brojne. Neke se čak mogu i spojiti međusobno. Nastale pjege smanjuju lisnu površinu, stoga je asimilacija slabija i ako ne dođe do otpadanja listova. Listovi otpadaju kod jačih zaraza. Znaci bolesti mogu se primijetiti od sredine lipnja do kraja vegetacije.

       Biologija: Na otpalom lišću tijekom zime formira se savršeni stadij - Mycosphaerella sentina.
Kada se temperature dignu iznad 8°C, poslije jačih kiša, počinju se oslobađati askospore. Tako nastaju primarne infekcije. Te askospore se oslobađaju nešto kasnije nego kod krastavosti (Ventura pyrina).
Askospore su klijave obično pred kraj cvjetanja. Infekcije se kreću u rasponu temperature od 8 – 32°C, optimalno 23°C. Inkubacija traje oko 14 dana, a piknidi se javljaju oko mjesec dana iza infekcije. Pojavom piknida i piknospora u njima počinju sekundarne infekcije koje traju do kraja vegetacije. Nakon opadanja listova gljiva prelazi na saprofitski način ishrane i tako prezimljuje.

       Zaštita:
     U voćnjacima gdje se provodi zaštita od krastavosti ( fuzikladija ) ova bolest nije problem jer fungicidi namijenjeni zaštiti protiv krastavosti suzbijaju i ovu bolest ( ditiokarbamati, dodin, kaptan, ditianon itd.).
Ako se i ukaže potreba za suzbijanje ove bolesti, bitno je spriječiti primarne infekcije.
Prvo prskanje se provodi u opadanju latica, a drugo 10-14 dana poslije prvog. Treće prskanje se također provodi 10-14 dana nakon drugog, ako je potrebno, ovisno o godini. To je dovoljno jer oslobađanje askospora traje kratko.

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.