Menu Content/Inhalt
Naslovnica
2010. - Zaštita u voćnjaku
23.08.2010.
              
       Za završna prskanja protiv jesenskog fuzikladija i zaštite na plodovima prije berbe te za zaštitu plodova protiv skladišnih bolesti koristiti BELLIS, ZATO PLUS, ZATO, STROBY ili CAPTAN, MERPAN, STOPER. Bellis ima karencu 7 dana za jabuke koje idu na skladištenje, odnosno 14 dana za jabuke koje idu u konzumaciju. Captan, Merpan, Stoper, Zato Plus i Zato imaju karencu 21 dan, Stroby 35 dana. Navedene preparate primijenite po uputama proizvođača. Navedena sredstva, posebno Bellis, smanjuju pojavu bolesti kod skladištenja.
       Jesenske i zimske sorte jabuka i krušaka tijekom skladištenja su podložne raznim bolestima. Te su bolesti dijelom uvjetovane i produženim procesima skladištenja, posebno u hladnjačama, novijim sortama, intenzivnoj proizvodnji, jakoj i čestoj neumjerenoj gnojidbi te drugim raznim agrotehničkim i uzgojnim mjerama. Treba svakako spomenuti i u kakvim se uvjetima skladište, u boljim ili lošijim uvjetima (kućni podrumi).
       Prije skladištenja jabuke je poželjno poprskati ili potopiti sa preparatima na bazi kalcija – CALCIOGREEN 0,3-0,4%, CALBORON 0,3-0,4%, NEWCAL 1-2%, STOPIT 1-2%.
       Što se tiče tretiranja plodova nakon berbe, a prije skladištenja preporučamo još jedan način, prvenstveno za male podrume i obiteljska gospodarstva po receptu dr. Ive Krpine :
Za pripremu otopine potrebno je:
- 10 litara vode
- 0,4 kg kalcijeva klorida
- 20 g vinobrana
- 10 ml ovlaživača (Chromovit, Radovit)

        Jabuke se potope u otopinu na nekoliko minuta (plivaju jer su lakše od vode pa ih je dobro potisnuti prema dolje) i zatim bez brisanja poslože u letvaricu. Uloga vinobrana je da s kožice ploda ukloni gljivice koje uzrokuju truljenje. Ovlaživač uklanja masno-voštanu prevlaku s ploda i omogućava bolje prianjanje otopine. Priprema otopine je jednostavna, a sastojci su jeftini. U uskladištenim jabukama škrob vrlo polagano prelazi u šećer odnosno jabuke postupno prelaze iz tehnološke u užitnu zrelost, kad su najbolje za jelo.

        I savjet za kraj. Jabuke ne pokrivajte ako ne želite da prebrzo dozriju. Najbolje je da ih posložite u jednom sloju. Ovako uskladištene jabuke mogu se očuvati više mjeseci, pa i do idućeg ljeta ukoliko imate dobar podrum. Povremeno ih je dobro poprskati vodom da se ne isuše. 

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.
 
Opširnije...
 
Krastavost lista i ploda jabuke (Venturia inaequalis)

        Krastavost ili fuzikladij jabuke (Venturia inaequalis) je kod nas i u svijetu najvažnija i najštetnija bolest jabuke. Gljiva, uzročnik bolesti krastavosti lista i ploda jabuke, prezimljuje na dva načina: Prvo, na jako zaraženim stablima kao micelij ili konidija na kori, između ljuski pupa, u udubljenjima na kori grančica... Nakon blagih zima kao što je ova iz micelija se već u veljači mogu razviti konidije i uzrokovati zarazu mladih listića već u fazi "mišjih ušiju". Optimalna je temperatura za klijanje konidija oko 16 °C uz relativnu vlažnost zraka od 90 %.

Opširnije...
 
Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha)

        Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha) je nakon krastavosti (fuzikladija) najčešća bolest u nasadima jabuka. Pojavu bolesti pospješuju blage zime, suho i toplo vrijeme u proljeće, jača gnojidba, osjetljive sorte, moderan način uzgoja. Pepelnicu je teže suzbijati od fuzikladija. Osim toga bitno se od fuzikladija razlikuje što se više javlja za toplijih, manje kišnih godina, te na više sunčanim, manje vlažnim i toplijim položajima. To je uvjetovano drugačijim zahtjevima te gljive u pogledu vlage zraka i padavina.

Opširnije...
 
Bakterijska palež jabuke i kruške (Erwinia amylovora)

       Bakterijska palež jabuka i krušaka je opasna bakterijska bolest  ne samo jabuke i kruške, već i brojnih drugih vrsta. Bolest napada oko 160 biljnih vrsta iz 30 rodova. Osim jabuka i krušaka bolest napada dunju, glog, oskorušu, mušmulu, te još neke koštićave i ukrasne vrste.

Opširnije...
 
Sušenje cvjetova i grančica višnje i ostalih koštićavih vrsta

        Vlasnike voćnjaka koštićavih voćki (breskve, marelice, nektarine, šljive, trešnje i višnje) podsjećam na prošlogodišnje loše iskustvo, a u svezi pojave opasne bolesti koštičavih voćaka Monilia laxa (Ehrerb.), koja u našem uzgojnom području češće napada cvijet i grančice, a rjeđe plod. Monilia laxa napada breskvu, marelicu, nektarinu, šljivu, trešnju i višnju.

Opširnije...
 
Monilija na koštićavim voćkama

       Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika:

  • kao sušenje mladice sa cvjetovima - Monilia (Monilinia) laxa
  • kao trulež plodova - Monilia (Monilinia) fructigena

        U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka, kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda, a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. To su nazivi konidijskih formi. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena. 

Opširnije...
 
Kovrčavost lišća breskve (Taphrina deformans)

        Kovrčavost lišća breskve (Taphrina deformans) je najčešća bolest breskve. Jako je štetna, pojedinih godina posebno. Simptomi se lako prepoznaju i vrlo su tipični. Problem je samo kada se simptomi vide pomoći više nema. Zaštitu je moguće obaviti jedino preventivno, dakle prije pojave simptoma.

Opširnije...
 
Sprječite kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans)

        Uzorčnik kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) je najčešća i najopasnija bolest koja se razvija na mladom lišću, mladici, cvijetu i plodu breskve i većine koštićavih vrsta. Stručan pristup suzbijanju ovog uzročnika bolesti zahtijeva  tretiranja zaštitnim sredstvima kasno u jesen i rano u proljeće.

Opširnije...
 
Pepelnica breskve (Sphaerotheca pannosa var. persicae)

        Pepelnica breskve je kod nas česta bolest bresaka, kako u primorskim krajevima, tako i u kontinentalnom području. Za nju je karakteristično da se naglo razvije i pojavi. Među vrstama i sortama bresaka postoje dosta velike razlike u osjetljivosti. Naročito su osjetljive nektarine, na kojima štete mogu biti ogromne, i to na plodovima radi glatke pokožice.

Opširnije...
 
Kozičavost trešanja i višanja (Blumeriella jaapii)

        Kozičavost je najštetnija bolest višanja, osobito na nekim sortama, a isto tako napada i trešnju. Na trešnji su štete malene, ali se često uopće ne zaštićuju pa isto tako poprilično nastradaju. Iznimno je nađena i na šljivi. Česta je nažalost slika krajem 7. mjeseca  da jedna trešnja ili višnja na okućnici ostane potpuno bez lišća kao da je došla jesen. Bolest karakterizira totalno opadanje lišća (defolijacija). Bolest se latinski zove Blumeriella jaapii, konidijski stadij Cylindrosporium padi.

Opširnije...
 
Rogač šljive (Taphrina pruni)

        Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive, ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama, kulturnim kao i divljim. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač.

Opširnije...
 
«« Početak « Prethodna 1 2 Sljedeća » Kraj »»

Stranice 1 - 21 od 42